Parkovi prirode
Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Park prirode je definiran člankom 13. Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Veliki značaj parkova prirode je da u njima životinjske vrste mogu bezbrižno živjeti bez velikog utjecaja ljudske ruke.
Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Park prirode je definiran člankom 13. Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Veliki značaj parkova prirode je da u njima životinjske vrste mogu bezbrižno živjeti bez velikog utjecaja ljudske ruke.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/408061.jpg?291)
Park prirode Biokovo je jedan od 11 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća istoimeni planinski masiv Biokovo. Parkom prirode proglašen je 1981. godine, s površinom od 195,5 km2. Park se administrativno nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji . Najviši vrh parka Sveti Jure s 1762 metra nadmorske visine ujedno je i najviši vrh planine Biokovo te treći najviši vrh u Hrvatskoj. Biokovo se ističe izraženim krškim reljefom. Na tom se području nalazi velik broj špilja i jama te ponikava, škrapa i kamenica.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/1788169.jpg?306)
Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu. Utemeljen je 1976. godine. Park prirode je ukupne veličine 177 km2. Administrativno se nalazi u općini Bilje, Osječko-baranjska županija. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/5300472.jpg?341)
Park prirode Lonjsko polje, sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u cijelom dunavskom porječju. Nalazi u aluvijalnoj ravnici rijeke Save u središnjem slivu rijeke Save, između gradova Siska i Stare Gradiške. Čine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo.Ubraja se među najugroženije močvarne dijelove u svijetu, iako ga štiti Ramsarska konvencija od 3. veljače 1993. godine.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/6524530.jpg?324)
Park prirode Medvednica je prirodno područje ponad Zagreba. Šume Medvednice spuštaju se gotovo do samog središta Zagreba. Osim mira i zelenila, ova planina obiluje bogatim i raznolikim životinjskim svijetom te posebnostima kao što su Šumska staza 'Bliznec' za osobe s invaliditetom, špilja Veternica, srednjovjekovni rudnici Zrinski i Francuski rudnici, Sljemenska kapelica, 500 Horvatovih stuba... Najviši vrh Medvednice je Sljeme, visoko 1033 m. Na njemu se nalazi radiotelevizijski toranj visok 169 m. Do 2007. godine do vrha je vodila žičara. Na Sljemenu se nalazi i skijaška staza na kojoj se održava utrka Snježna kraljica.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/1022137.jpg?353)
Park prirode Papuk se smjestio u gorskim šumskim predjelima Papuka, a parkom prirode je proglašen 23. travnja 1999. Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske – Slavonije - su nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine. Jedna od tih planina je i Papuk - najljepša planina u Slavoniji. Geomorfološke, klimatske i vegetacijske karakteristike Parka prirode Papuk osiguravaju odlična prirodna staništa za brojne biljne i životinjske vrste. Šumska vegetacija pokriva više od 96% područja. Dominantna vrsta drveća je bukva. Ovdje žive gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune, no prije 200 godina ovo je područje također bilo nastanjeno medvjedima, vukovima i risovima.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/1578849.jpg?350)
Park prirode Telašćica ističe tri temeljna fenomena : uvalu Telašćicu kao najveću i najsigurniju prirodnu jadransku luku, strmce, takozvane 'stene' Dugoga Otoka koje se uzdižu do 200 m nad morem i spuštaju u dubinu od 90 m, te slano jezero Mir, ljekovitih svojstava. Uvala Telašćica smještena je u jugoistočnom dijelu Dugoga Otoka, okružena je s 13 otoka i otočića, a sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988. godine.[2] Status zaštićenog područja dobila je još 1980. zahvaljujući svojem iznimno vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, vrijednim zajednicama morskog dna te zanimljivom arheološkom nasljeđu. Biljni i životinjski svijet kopna i podmorja čini više od stotinu vrsta.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/3274220.jpg?334)
Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj. Park prirode se nalazi oko Nacionalnog parka Sjeverni Velebit o kojem možete naći više na stranici o nacionalnim parkovima ili ovdje.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/7429793.jpg?322)
Park prirode Vransko jezero je jedan od 11 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća Vransko jezero s okolicom. Proglašen je 1999. godine na površini od 57 km2. Administrativno se nalazi u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. To je jezero zapravo krško polje ispunjeno vodom i rijedak primjer kriptodepresije. U parku je dosada zabilježeno oko 235 vrsta ptica, od čega 102 gnjezdarice (ponajviše ptica močvarica), dok je ostalima jezero odmorište prilikom selidbe ili zimovalište. Prema procjenama u parku za jesenje selidbe dnevno boravi između 20.000 i 200.000 ptica.[3] Posebnost parka je i bogatstvo ribe te razvijeni sportski ribolovni turizam.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/7731786.jpg?279)
Park Prirode Učka se nalazi u planinskom masivu Učke u Hrvatskoj, u blizini grada Rijeke i obuhvaća površinu od 160 četvornih kilometara. Park prirode je proglašen zaštićenim područjem 1999. godine. Blizina mora pogoduje specifičnoj klimi i bujnoj vegetaciji do vršnih predjela. Mnoge zaštićene i rijetke životinjske i biljne vrste se stoga mogu naći u rezervatu.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/1719713.jpg?494)
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje je park prirode iznad Samovora. Zaštićeno područje Parka prirode obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskog gorja položenih 30-ak km jugozapadno od Zagreba. Žumberačko gorje više je i zapadnije, a ujedno čini i prirodnu granicu Hrvatske sa Slovenijom, vrh Sv. Gera 1178 m. Samoborsko gorje niže je i pitomije s najvišim vrhom Japetićem (880 m). Biljni pokrov se prije svega odlikuje raznoliokošću, a obiluje i rijetkim zaštićenim biljnim vrstama kao sto su: blagajev likovac, mekolisna veprina, tridesetak vrsta kaćuna, božikovina, crnkasta sasa, planinski božur, hrvatska perunika, hrvatski karanfil i mnoge druge. Usprkos zakonskoj zaštiti, ljudski faktor i dalje je najveća prijetnja opstanku ovih reliktnih vrsta. Životinjski svijet ne zaostaje raznolikošću i bogatstvom za biljnim svijetom Parka. Hranidbeni lanac na ovom području čine brojni veliki i mali sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi, beskralježnjaci, kukci i ostali. Od većih bi grabežljivaca mogli izdvojiti medvjeda, vuka, te jastreba kokošara, po kojem je i nazvan obližnji grad Jastrebarsko.
![Picture](/uploads/9/1/5/0/9150879/5640408.jpg?319)
Lastovsko otočje je najmlađi hrvatski park prirode, proglašen 2006. godine. Lastovsku otočnu skupinu čine 44 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale, ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine, omeđenih kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.[1] Posebnu vrijednost cijelom području daje more i podmorje s bogatim i raznolikim živim svijetom. Područje Lastovskog otočja vrijedno je i s kulturno-povijesnog stajališta zbog tradicijske arhitekture i arheoloških lokaliteta na kopnu i u podmorju.